Koliko će Muskov Starlink koštati u BiH – analiza eksperta za digitalizaciju
Pitanje kada će građani Bosne i Hercegovine dobiti pristup Starlink-u, satelitskom internet servisu kompanije SpaceX, postavlja se već neko vrijeme. Ono što se za sada zna, je to da je resorni ministar Edin Forto razgovarao o ovoj temi sa predstavnicima kompanije koja je u Sarajevu već registrovala pravno lice Starlink BH d.o.o. te Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za rad.
Starlink je zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu podnio 22. maja 2026. godine.
Kako je u svom odgovoru na poslaničko pitanje: Kada se očekuje dolazak Starlinka u BiH, koje je uputio Admir Čavalić (poslanik u Predstavničkom domu PS BiH), navelo Ministartvo prometa i komunikacija BiH, RAK je od kompanije zatražio dopunu dokumentacije, a postupak rješavanja zahtjeva trenutno je u toku.
Starlink je 2026.godinu označio kao planiranu godinu dostupnosti u BiH.
“Ne treba ga posmatrati kao konkurenciju telekom operaterima”
Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju, kaže za Forbes BiH kako najava dolaska Starlinka u Bosnu i Hercegovinu predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u razvoju digitalne infrastrukture u posljednjih desetak godina.
“Za razliku od optičkih i mobilnih mreža koje zahtijevaju izgradnju fizičke infrastrukture, Starlink koristi mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), na oko 550 kilometara visine, sa latencijom od 20 do 60 milisekundi i brzine koje u praksi iznose 100 do 300 Mbps što omogućava širokopojasni internet gotovo na svakoj lokaciji”, kaže on i dodaje: “Starlink je prvi satelitski internet uporediv sa fiksnim mrežama, a građanima i poslovnim subjektima u ruralnim, planinskim i teško dostupnim područjima omogućava kvalitetnu vezu bez čekanja na izgradnju optičke infrastrukture.”
Napominje kako Starlink ne treba posmatrati kao konkurenciju telekom operaterima, jer optička infrastruktura i dalje nudi veće kapacitete po nižoj cijeni.
“Njegova najveća vrijednost je upravo tamo gdje kvalitetan internet danas ne postoji ili je vrlo ograničen”, ističe Pirić.
Kada je riječ o cijeni, ukupan trošak, navodi on, ima dvije komponente, terminal i pretplatu.
U Hrvatskoj jednokratna nabavka terminala košta 349 eura, a mjesečna pretplata za osnovne pakete kreće se od 29 do 45 eura, dok su u Sloveniji rezidencijalni paketi u sličnom rangu. Istovremeno, cjenovna politika Starlinka u Evropi mijenja se naviše: u maju 2026. pretplate su u ključnim EU tržištima podignute za 5 do 6 eura, a umjesto jednokratne kupovine uvedena je obavezna mjesečna naknada za opremu od 10 eura.
“Promotivne ponude sa besplatnim terminalom zapravo su najam, ne poklon, čime se realan mjesečni trošak time dostiže od 40 do 55 eura. Sjeverna Makedonija je poučan primjer jer je uslugu dobila još 2022., kao prva zemlja regiona, uz terminal koji je koštao preko 600 eura i pretplatu od preko 100 eura mjesečno, da bi cijene padale kako je mreža sazrijevala”. kaže Pirić.
BiH, Srbija i Crna Gora dolaze posljednje u Evropi, tokom 2026., u trenutku kada je,smatra on, period agresivno niskih cijena očigledno završen.
Značaj za privredu
“Za prosječno domaćinstvo u BiH matematika je veoma egzaktna, po oba modela. Ako se terminal kupuje jednokratno, cijena je približno 685 KM, uz pretplatu od oko 78 KM mjesečno. Ako se oprema iznajmljuje, ulazni trošak nestaje, ali se ukupan mjesečni izdatak sa pretplatom i naknadom penje na oko 100 KM. U oba slučaja, fiksni internet domaćih operatera košta 30 do 60 KM te postaje jasno da Starlink zato neće postati masovna usluga u urbanim sredinama, niti treba da bude. Za porodice koje danas nemaju stabilnu vezu taj trošak je opravdan, jer za njih ovo nije pitanje komfora, nego osnovna infrastruktura za obrazovanje, rad i pristup javnim uslugama, jednako kao struja i voda.
Za privredu je značaj još veći, kroz tri ekonomski opravdane primjene. Prva su kompanije koje posluju izvan urbanih centara, u poljoprivredi, energetici, šumarstvu, građevinarstvu, logistici, turizmu i rudarstvu, gdje gradilište, farma ili planinski objekat prvi put dobijaju vezu poslovnog kvaliteta bez čekanja na operatera. Za poslovni subjekt, ulazni trošak terminala je zanemariv u odnosu na vrijednost koju veza donosi. Druga je rezervna komunikaciona infrastruktura, jer sat prekida interneta danas znači prekid naplate, logistike i proizvodnje, a mjesečni trošak od 100 KM za pouzdanu rezervnu vezu neuporedivo je manji od štete koju sprječava. U eri digitalne ekonomije kontinuitet konekcije postaje jednako važan kao kontinuitet snabdijevanja električnom energijom. Treća je otpornost u vanrednim situacijama”, zaključuje Pirić za Forbes BiH.
